Depresija je uobičajen, ali ozbiljan mentalni problem koji može da negativno utiče na to kako se osećate, kao i na vaše misaone obrasce i ponašanje. Ona može izazvati jaka osećanja tuge i/ili gubitka interesa i motivacije za aktivnosti u kojima je osoba nekada uživala. Takođe, može da vodi ka mnoštvu različitih fizičkih problema i da u značajnoj meri ošteti funkcionalnu sposobnost na poslu.
Najčešće su simptomi depresije sledeći:
- Osećanje tuge i depresivno raspoloženje
- Misli o smrti i suicidu
- Gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba ranije uživala
- Teškoće u koncentraciji, donošenju odluka i mišljenju
- Promene u apetitu—gubitak ili dobitak težine nevezan za određenu dijetu/tip ishrane
- Teškoće u spavanju: nedovoljno ili previše sna
- Gubitak energije
- Bes
- Povećanje nevoljne ili besmislene fizičke aktivnosti (npr. drhtanje ruku) ili usporen govor i pokret
- Osećanje niske lične vrednosti i nisko samopouzdanje, osećanje krivice
Depresivna osoba će imati probleme sa najjedostavnijim aktivnostima—izlazak iz kreveta, kupanje i oblačenje, na primer, mogu da izgledaju kao “nemoguća misija”. Zbog ovakvih unutrašnjih borbi ljudi mogu da se osećaju bespomoćno i usamljeno. Čak i kada se nešto dobro desi, depresija može da nastavi da postoji kao oblak negativnosti koji “boji” celo to iskustvo.
Depresivni ljudi često osećaju bes, stid i iritaciju. Nekada ove emocije mogu da se osećaju u telu kao bolovi ili mučnina. Ova osećanja takođe mogu da vode u konstantno plakanje. Isto tako, depresija može da uzrokuje da se ljudi osećaju emocionalno “otupljeni”. Uobičajeno je da se osećaju kao da nemaju dovoljno energije. U najozbiljnijim slučajevima, pojedinac može da se oseća kao da ga nije briga da li je živ ili mrtav.
Ali depresija nije obična tuga. Tuga je odgovor na gubitak koji ima svoje mesto u širokom spektru ljudskih emocija. Ona bledi tokom vremena, a dok traje, vezana je za određenu situaciju i/ili osobu. Depresija, s druge strane, je konstatna i dugotrajna tuga koja je toliko snažna i ozbiljna da ometa svakodnevno funkcionisanje na duže staze. Ovo neprestano stanje je malo povezano sa nekom konkretnom situacijom, životnim periodom ili specifičnim mislima. A depresija nikako nije znak slabosti: štaviše, iako može da “isisa” energiju i motivaciju, samo depresivno stanje ne znači da je neko lenj i nekoristan, a većina depresivnih ljudi ulaže silan napor da samo “pregura dan”.
Depresija ne traje zauvek—ili ne bi trebalo tako da bude. Iako se depresivni ljudi mogu osećati beznadežno u vezi svog oporavka, većinu oblika depresije je moguće veoma uspešno tretirati. Psihoterapija, nekada kombinovana sa farmakoterapijom, može pomoći osobi koja pati od depresije da ostvari bolji i dublji uvid u svoje stanje, kao i da prevaziđe konkretne probleme i simptome koji je ometaju da vodi ispunjen život.