Depresija je čest mentalni poremećaj. Mnogi ljudi se bore sa osećajem beznađa i očaja, gubitkom smisla i svrhe, dubokom i produženom tugom, razdražljivošću i osećajem praznine. Pored toga, mogu osećati gubitak zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije bile prijatne i ispunjavajuće. Ovo su samo neki od simptoma iz širokog spektra depresivnih stanja. Ovaj tekst istražuje … Continue reading Depresija i pad motivacije
Tag: psihoterapija
Trauma i mentalno zdravlje
Psihološka trauma je lični odgovor na nedaću—sama reč znači šok, ranu, ozledu, ili povredu. Reč je grčkog porekla i odnosi se na koren „tere“, što znači uvrtanje, probadanje, itd. U psihologiji, trauma se odnosi na „emocionalni odgovor na strašan događaj, poput nezgode, kriminalnog čina, prirodne nepogode, fizičkog i emocionalnog zlostavljanja, zanemarivanja, doživljavanja ili svedočenja nasilju … Continue reading Trauma i mentalno zdravlje
Važnost terapijske alijanse
Traženje zajedničkog rada i modaliteta saradnje je važan deo terapijskog iskustva. Stvaranje čvrstog i jakog odnosa ispunjenog uzajamnim poverenjem, jeste kamen-temeljac uspešnih ishoda u psihoterapiji. Klijenti moraju da osećaju sigurnost koja im dozvoljava da iskažu intimne misli i emocije—samo tako terapija može da bude učinkovita. Ovo često uključuje istraživanje udaljenih kutaka ljudske psihe i rad … Continue reading Važnost terapijske alijanse
Kako postaviti granice
Ne može se previše naglasiti važnost postavljanja granica za mentalno zdravlje. Teško je zamisliti dobro mentalno zdravlje bez fleksibilnih granica u različitim odnosima i socijalnim kontekstima. Naša psihološka otpornost je u velikoj meri pod uticajem kapaciteta da autentično izrazimo sebe u deljenom prostoru sa drugima. Hajde da pokušamo da objasnimo šta bi to zapravo trebalo … Continue reading Kako postaviti granice
Mitovi o mentalnom zdravlju
Mentalno zdravlje je važan deo psihološkog blagostanja. Takođe, mentalno zdravlje je mnogo više od odsustva mentalnih poremećaja—ono je integralni deo celokupnog zdravlja, i određeno je mnoštvom socioekonomskih, bioloških i sredinskih faktora. To je sposobnost da se prevlada normalan životni stres, održi pozitivan pogled na svet, da se upravlja sopstvenim emocijama, kao i da se održavaju ispunjavajući međuljudski odnosi. Dobro mentalno zdravlje omogućava osobi da dostigne samoaktuelizaciju, ostvari njene potencijale, i da daje doprinos zajednici u kojoj obitava. Imajući u vidu da detaljan pristup mentalnom zdravlju podrazumeva i prevenciju i tretman, holistički pogledi bi trebalo da razumeju da postoji kompleksna međuigra između različitih komponenti uključenih u emocionalno, fizičko i društveno blagostanje. Postoje brojne pogrešne pretpostavke o mentalnom zdravlju. Ljudi kojima je potrebna pomoć mogu biti značajno oštećeni zbog ovih lažnih uverenja. Uprkos činjenici da mnogi programi i kampanje o mentalnom zdravlju ciljaju najčešće barijere prema obraćanju za pomoć, pogrešno razumevanje još uvek postoji. Evo nekih široko rasprostranjenih mitova o mentalnom zdravlju.
Šta su to sržne vrednosti?
Sržne vrednosti i življenje u sadašnjem trenutku. Ljudi prolaze kroz život vođeni određenim smernicama, na osnovu kojih se ponašaju i stupaju u odnosu sa drugim ljudima. Te smernice su izvedene iz nekih pretpostavki u koje oni veruju, nešto što vrednuju i smatraju važnim—nešto što je vredno ulaganja njihove energije. Međutim, često nismo ni svesni na … Continue reading Šta su to sržne vrednosti?
Regulacija emocija i prihvatanje
Šta je to regulacija emocija i zašto nam je to potrebno? Emocije su tu sa nama otkada znamo za sebe. One boje našu svakodnevnicu različitim bojama, a taj širok spektar je nešto što čini život veoma složenim. Kada naš emotivni život postane previše komplikovan, kada negativne emocije postanu snažne i preplavljujuće, tada se obično pojavi … Continue reading Regulacija emocija i prihvatanje
Sva lica traume
Šta je to psihološka trauma? Emocionalna ili psihološka trauma je obično rezultat izuzetno stresnih događaja koji su skoro u potpunosti razorili naš osećaj sigurnosti, a praćena je osećanjem bespomoćnosti. Percepcija stalne opasnosti postaje naporna i iscrpljuje organizam, dok je sve to dodatno opterećujuće, jer ne postoji jasan kurs akcije koji bi promenio situaciju i eliminisao … Continue reading Sva lica traume

